Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za školsku godinu 2025./2026., Splitsko-dalmatinska županija ima oko 18.000 srednjoškolaca, što je svrstava u sam vrh Hrvatske po broju učenika.
Najveći dio tog bazena (između 75% i 80%) otpada na širu aglomeraciju Splita. S obzirom na to da Solin, Kaštela (osim jedne škole), Podstrana i Dugopolje nemaju razvijenu mrežu srednjih škola (osobito gimnazija i općih tehničkih smjerova), gotovo cjelokupna populacija tinejdžera u dobi od 15 do 18 godina iz tih mjesta svakodnevno putuje u Split.
Solin i Kaštela su gradovi s najvećim postotkom dnevnih migracija učenika u Republici Hrvatskoj.
Procjena broja učenika po relacijama (dnevne migracije)
| Relacija (smjer prema Splitu) | Procjena broja učenika (dnevno) | Glavno prijevozno sredstvo | Ključne kritične točke / linije |
|---|---|---|---|
| Kaštela → Split | ~1.700 – 1.900 | autobus (Promet 37), auto, vlak | Stara kaštelanska cesta, Širina Solin |
| Solin → Split | ~1.100 – 1.300 | autobus (Promet 1, 5, 16), auto | Raskrižje Širina, Ulica Domovinskog rata |
| Podstrana → Split | ~500 – 600 | autobus (Promet 60), auto | Jadranska magistrala (Stobreč) |
| Dugopolje (+ Klis) → Split | ~250 – 300 | autobus (Promet 35, 35A), auto | Brza cesta (Klis – Solin), Rotor Bilice |
| UKUPNO | ~3.550 – 4.100 | Ukupan dnevni pritisak tinejdžera na ulaze u Split |
Kaštela (najveći generator prometnih gužvi)
Iako Kaštela imaju Srednju školu “Braća Radić”, ona pokriva specifična strukovna zanimanja (poljoprivreda, prehrana, dio tehničkih smjerova). Svi učenici koji upisuju gimnazije, medicinsku, ekonomsku, pomorsku ili građevinsku školu (što je oko 70% kaštelanskih srednjoškolaca) moraju putovati u Split. To generira oko 1.800 učenika na cestama svako jutro, uglavnom u autobusnoj liniji 37.
Solin (najgušća interna migracija učenika)
Solin je najmlađi grad u Hrvatskoj s velikim brojem djece u osnovnim školama, no nema nijednu srednju školu. Oko 1.200 solinskih učenika svako jutro prelazi Širinu. Budući da su udaljenosti male, roditelji ih masovno prevoze automobilima u škole, što stvara zastoje na ulazima u Split (Hercegovačka ulica i Ulica Domovinskog rata).
Podstrana (Usko grlo istoka)
Iz Podstrane prema Splitu gravitira oko 550 učenika. Problem ove relacije je što je Jadranska magistrala jedina prometna arterija. Kada se broju od 550 učenika dodaju i učenici koji iz Dugog Rata i Omiša koji putuju u Split dolazimo do impresivne brojke od oko 1000 do 1500 učenika što je uvelike genertor prometnog kolapsa na relaciji Strožanac – Stobreč.
Što ovi brojevi znače za promet?
Svakodnevna migracija između 3.500 i 4.100 srednjoškolaca iz okolnih mjesta prema Splitu pretvorila je školsku populaciju u jedan od najvećih prikrivenih generatora prometnog kolapsa na ulazima u grad Split. Radijalni sustav obrazovanja postao je neodrživ, jer preopterećuje infrastrukturu i stvara svakodnevni prometni slom koji se više ne može riješiti samo novim autobusnim linijama.
Nazire li se rješenje?
Konkretan putokaz prema rješenju ovog gorućeg problema ponudio je Ogranka Matice hrvatske u Podstrani u najnovijem 51. broju svog glasila Podstranske revije. U njemu je objavljena detaljna analiza obrazovnih potreba Podstrane s pripadajućim planom izgradnje srednje škole. Ovaj dokument ne predstavlja samo rješenje za lokalnu zajednicu, već nudi jasan i primjenjiv model za rasterećenje ostatka cijele splitske aglomeracije.
Kada bi se, po uzoru na taj plan, realizirale srednje škole u drugim sredinama prstena oko Splita, efekti na prometnu infrastrukturu u jutarnjem vršnom terminu (između 6:30 i 08:00 sati) bili bi trenutni i mjerljivi:
- Manje vozila na ulazima u Grad: na prilazima Splitu nestalo bi između 1.500 i 2.000 automobila kojima roditelji svakodnevno prevoze djecu u školu.
- Nekoliko tisuća učenika – putnika manje: sa najkritičnijih prometnih čvorova u državi u istom bi trenutku nestalo preko 3.500 učenika-putnika.
- Manji pritisak na javni prijevoz: pritisak na najopterećenijim prigradskim autobusnim linijama, prvenstveno 37 i 60, smanjio bi se za više od trećine.
- Bolja usluga unutar grada: Oslobođeni kapaciteti Prometovih autobusa unutar samog Splita ostali bi na raspolaganju splitskim učenicima i radnicima, čime bi se podigao opći standard javnog prijevoza.
Izgradnja srednjih škola na periferiji Grada tako više nije samo pitanje prosvjete, već najučinkovitija mjera za spas Splita od potpunog prometnog zagušenja.
O svemu detaljnije u narednim člancima…
