Ovogodišnji upisi u srednje škole ponovno su u prvi plan gurnuli nejednakost i nelogičnosti sustava bodovanja, izazvajući lavinu nezadovoljstva među roditeljima i prosvjetnim djelatnicima. Javnost je oštro reagirala na činjenicu da učenici koji ostvare vrhunske sportske rezultate dobivaju značajnu prednost pri upisu u opće i prirodoslovno-matematičke gimnazije u odnosu na djecu koja postižu izvrsne rezultate u znanosti.
Kako lošiji učenici preko sporta istiskuju bolje
Najveći problem trenutnog Pravilnika leži u tome što dobivanje ovih dodatnih bodova stvara umjetnu prednost i izravno narušava načelo pravednosti. U praksi to znači da učenik s lošijim općim uspjehom, slabijim ocjenama i manje pokazanog znanja iz ključnih predmeta može, zahvaljujući sportskim bodovima, preskočiti i izgurati s upisne liste učenika koji je u svakom akademskom smislu bolji od njega. U školama u kojima o upisu odlučuju stotinke boda, tri sportska boda čine nepremostivu razliku koja penalizira izvrsnost.
Klupa u dvorani vrijedi više od znanstvenog Olimpa?
Povod za novu raspravu bila je javna reakcija oca koji je slikovito opisao raspodjelu bodova. Dok učenik koji osvoji četvrto mjesto na državnom natjecanju iz matematike dobiva tek jedan dodatni bod, članovi školskih sportskih ekipa – primjerice u badmintonu, rukometu ili nogometu – za najviša mjesta na državnoj razini inkasiraju tri dodatna boda. Pritom sustav ne razlikuje nositelje igre od učenika koji su cijeli turnir proveli na klupi kao zamjene.
Najveći apsurd leži u činjenici da državni prvak iz biologije za upis u matematičku gimnaziju (poput zagrebačkog MIOC-a) ne dobiva niti jedan jedini bod jer se taj predmet ne ubraja u fiksni popis predmeta posebno važnih za upis tog smjera.
Sustav koji kažnjava izvrsnost u znanju
Kritičari upozoravaju kako je bavljenje sportom iznimno važno, ali da se ovakvim bodovanjem izravno degradiraju trud i izvrsnost učenika koji se fokusiraju na akademska natjecanja. Dok se sportska natjecanja vrednuju univerzalno u svim školama, znanje se ponovno našlo u drugom planu. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za sada nema službenih najava o hitnoj izmjeni Pravilnika, no pritisak javnosti i struke sugerira da je trenutni model postao neodrživ.
Hoće li ova rasprava dovesti do promjena uvjeta upisa u srednje već od iduće godine ostaje za vidjeti.
