Hrvatska već tri desetljeća bilježi negativan prirodni prirast, no podaci pokazuju da danas nestajemo puno brže nego ikada prije. U posljednjih deset godina svake godine prirodnim putem izgubimo stanovnika koliko ih živi u Vukovaru — dok u manje od dvije godine nestane cijeli jedan Šibenik. Što nam točno poručuju brojke Državnog zavoda za statistiku i kako su pogrešne ekonomske politike ispraznile naša ruralna područja?
Prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti (od dostupnih podataka) više je ljudi umrlo nego što se rodilo 1998. godine. Tada je prirodni pad iznosio 5.243 osobe. 2025. godine taj je broj narastao na 17.528 osoba.
Drugim riječima, svake godine u zadnjih 10 godina! prirodnim putem izgubimo stanovnika koliko ima jedan hrvatski grad srednje veličine. I to prije nego što uračunate iseljavanje.
Što prikazuje grafikon?
Ovaj graf nas uči nekoliko vrlo važnih stvari. Ovo nije problem od jučer.
Već gotovo 30 godina imamo negativan prirodni prirast. Bez obzira na to tko je bio na vlasti, trend se nije preokrenuo. Razlika je samo u tome što iz godine u godinu postaje sve veća.
Demografija ne poznaje ideologiju. Ne zanima je tko je lijevo, a tko desno. Statistika ne glasa na izborima. Ona samo bilježi stvarnost. Gospodarska politika ima dugoročne demografske posljedice. Manjak ekonomskih sloboda ima direktan utjecaj na gradjanske slobode.
Posljedice recesije i političko-ekonomska pljačka
Nakon globalne financijske krize Hrvatska je, uz Grčku, bila među europskim državama s najduljom recesijom. Brojne tvrtke su propadale, investicije su stale, a velik dio gospodarstva prolazio je kroz sustav predstečajnih nagodbi.
Dosta politički povezanih dobilo je predstečajne nagodbe, dok je zdrav dio poduzetnika zatvorio svoje tvrtke ili se iselio. Znam jer smo imali računovodstveni ured u Slavoniji.
Nakon privatizacije i pretvorbe, smatram da je ovo bila druga najveća političko-ekonomska pljačka u povijesti Hrvatske.
Od deset malih i mikro poduzetnika koje smo vodili, svi su zatvorili svoje tvrtke. Neki su iselili iz Hrvatske. Uz slučaj Agrokora te sustav subvencija i poticaja politički podobnima, upravo su takve politike pridonijele gospodarskom slabljenju Slavonije, ali i velikog dijela ruralne Hrvatske.
Otvaranje tržišta i egzodus mladih
Istodobno, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju otvorilo se tržište rada. Stotine tisuća ljudi, većinom mladih radno sposobnih građana, odlučile su svoju budućnost potražiti izvan Hrvatske.
Na grafu se vrlo jasno vidi što se tada događa. Nekoliko godina kasnije broj rođenih počinje strmo padati. To nije slučajnost. Kada odu mladi ljudi, s njima odlaze i djeca koja su se mogla roditi u Hrvatskoj.
Danas uvozimo strane radnike u te iste kuce. Demografija nije posljedica jedne mjere. Ona je posljedica desetljeća politika.
Vrijeme je za ozbiljne promjene
Ne postoji čarobni zakon koji će preko noći povećati natalitet. Ali postoje države koje stvaraju uvjete u kojima mladi žele ostati, raditi, osnivati obitelj i graditi budućnost. Ako se to ne dogodi, nijedna jednokratna demografska mjera neće promijeniti smjer.
Vrijeme za ozbiljnu raspravu odavno je prošlo. Sada je vrijeme za ozbiljne rezultate. Jer ako za još trideset godina budemo crtali isti graf, pitanje više neće biti zašto Hrvatska stari, nego koliko će nas uopće ostati.
Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS)
O autoru:
Dr. sc. Dejan Kovač je istaknuti hrvatski ekonomist i istraživač. Doktorski studij ekonomije završio je na prestižnom CERGE-EI u Pragu, a dio svoje karijere proveo je kao postdoktorski istraživač na Sveučilištu Princeton u SAD-u. U svom znanstvenom i javnom radu aktivno se bavi ekonomskim analizama, transparentnošću sustava, borbom protiv korupcije i demografskim izazovima s kojima se Hrvatska suočava.
