U hrvatskom lokalnom upravljanju rijetko se mogu vidjeti dva tako jasno suprotstavljena pristupa upravljanju kao što su oni Tomislava Šute, novog gradonačelnika Splita, i Mije Dropuljića, načelnika Podstrane. Njihove filozofije upravljanja predstavljaju različite načine pristupa javnim projektima, prometnom upravljanju i općenito odnosu prema građanima i njihovim potrebama.
Javni interes nasuprot privatnim interesima
Šutina filozofija upravljanja postavlja javni interes kao temeljnu okosnicu svih gradskih projekta. Tijekom svoje kampanje i početka mandata, Šuta je demonstrirao transparentan pristup predstavivši vrlo opsežan i ambiciozan program od gotovo sto stranica javnosti te organiziravši okrugle stolove s građanima. Njegov pristup karakterizira otvoreno komuniciranje s javnošću: “Pozivam sve političke opcije da preuzmu svoj dio odgovornosti, ne prema meni, nego prema građanima”, stavljajući interes građana u centar svog političkog djelovanja.

S druge strane, Dropuljićev pristup upravljanju Podstranom nosi kontroverze vezane uz favoriziranje privatnih interesa. Odluke se gotovo u pravilu donose tajno i netransparentno – iza leđa.
Otvaranje prometnica vs. zatvaranje cesta
Najočiglednija razlika između dvaju pristupa nalazi se u upravljanju prometnom infrastrukturom. Šuta je uspješno podignuo status Vukovarske ulice na državnu cestu, što predstavlja generacijsko ulaganje vrijedno 30 milijuna eura. “Prvi put sam, kao gradonačelnik, uputio službeni zahtjev za prekategorizaciju prometnica. Do tada takav dopis nije bio upućen”, istaknuo je Šuta, demonstrirajući proaktivan pristup rješavanju prometnih problema.

Dropuljić je pak pretvorio magistralu u lokalnu cestu kroz kontroverzne odluke o zatvaranju lokalnih prometnica. Tijekom ljeta 2025. uveo je jednosmjerni promet na nekoliko ključnih ulica u Podstrani – Ulici Podčelina, Ulici Bartola Kašića i dijelu Ulice Poljičkih knezova. Ova odluka izazvala je značajne prometne zastoje na državnoj cesti, a građani su postavili barikade na cestama u znak protesta.
Transparentnost u upravljanju
Šuta je uspostavio visoke standarde transparentnosti koji karakteriziraju njegov pristup upravljanju. Gradska mrežna stranica Splita aktivno objavljuje financijske podatke kroz iTransparentnost portal, a Šuta redovito komunicira s javnošću o projektima i planovima. Njegov pristup odlikuje se jasnim vremenskim okvirima i konkretnim ciljevima – poput obećanja o 600 novih stanova za mlade po cijeni od 300 eura mjesečno.

Dropuljićev pristup transparentnosti pokazuje blago rečeno značajne nedostatke. Odluke o prometnim ograničenjima donošene su bez javnog objavljivanja prometnog elaborata na osnovu kojeg su nastale, bez obavještavanja javnosti o razlozima, a o pokretanju javne rasprave ili suodlučivanju s mještanima Podstrane nema ni govora. “Iako još nema službene odluke, pa se ne zna ni tko je odluku donio niti tko su ‘prometni stručnjaci’ na osnovu čijeg se prometnog elaborata odluka donijela”, kritiziraju lokalni mediji.
Infrastrukturni razvoj i dugoročno planiranje
Šutina strategija uključuje sveobuhvatan pristup infrastrukturnom razvoju koji kombinira prometna rješenja, stambenu politiku i socijalnu infrastrukturu. Njegovi planovi obuhvaćaju izgradnju najmanje 6.000 novih parkirnih mjesta, sustav “Parkiraj i odvezi se”, most Split-Kaštela i željezničku vezu do zračne luke. Sve to podržano je jasnim financijskim planovima i rokovima realizacije. Detaljine na Split bez gužvi: garaže, park & ride i željeznica do zračne luke.
Dropuljićev pristup infrastrukturi, premda obuhvaća značajne projekte poput sportske dvorane u Strožancu (8,6 milijuna eura) i nove osnovne škole (16,7 milijuna eura), često pati od nedosljednosti u provedbi, pa smo dojma da su podređeni privatnim a ne javnim interesima Podstrane. Problem prometnih gužvi rješava kratkoročnim mjerama poput ručne regulacije prometa, što sam priznaje kao vatrogasnu mjeru: “Općina Podstrana ne raspolaže ljudskim resursima za iznimno zahtjevno trajno upravljanje prometom”.

Odnos prema građanima i komunikacija s građanima
Šuta demonstrira otvorenu komunikaciju s građanima, redovito održavajući konferencije za medije i javno prezentirajući planove. Njegov pristup karakterizira preuzimanje odgovornosti i jasno komuniciranje o izazovima, mogućim poteškoćama i rješenjima. Čini nam se da bi i u slučaju pogreške izašao pred građane i rekao: “Pogriješio sam, popravit ću!”
Dropuljićeva komunikacijska strategija često se svodi na objave putem društvenih mreža bez dublje javne rasprave o kontroverznim odlukama. Kada su se građani pobunili protiv zatvaranja cesta, njegova administracija nije organizirala javne rasprave, niti otvorila kanale komunikacije s građanima, već je uporno i tvrdoglavo nastavila s provođenjem kontroverznih mjera.


Usporedba ovih dvaju pristupa jasno pokazuje prednosti Šutine filozofije upravljanja koja stavlja javni interes u centar, promiče transparentnost i komunikaciju s građanima, te aktivno radi na otvaranju i poboljšanju prometne infrastrukture. Nasuprot tome, Dropuljićev pristup karakteriziraju zatvorene odluke, kratkoročna rješenja i česti sukobi s građanskim potrebama. Split pod Šutinim vodstvom ima priliku postati model moderne lokalne samouprave, dok Podstrana pod Dropuljićem predstavlja sliku zastarjelih pristupa lokalnom upravljanju usmjerenom na parcijalne interese pojedinih skupina.
HDZ je pred unutarstranačkim izborima i vrlo brzo ćemo vidjeti ima li stranka snage za zaokret prema modernom načinu upravljanja u kojem je rič sve, jer splićani su jasno pokazali da viruju u rič i viruju u čovika koji je utjelovljenje moderne uprave kakvu u Hrvatskoj želimo i viruju u stranku u kojoj Tomislav Šuta tek treba naći svoje pravo mjesto i pokazati što zna.
Događanja u Podstrani pak pokazuju da muljanja, odluke donesene ispod stola i iza leđa mještana sve teže prolaze bez reakcije i vrime je da postanu prošlost.
